- 2 months ago
TV kalendar je dnevna povijesno-dokumentarna televizijska emisija koju od 1976. proizvodi i emitira Hrvatska radiotelevizija. Jedna je to od najdugovječnijih emisija Hrvatske radiotelevizije: tijekom proteklih 40 godina emitirano je više od 13 850 epizoda, a emisija je samo četiri puta mijenjala vizualni i glazbeni identitet. Danas ekipu TV kalendara čini devetero ljudi: novinari, realizatorice, producentica, glazbeni urednik i urednik emisije.
Na poticaj Žarka Božića, negdašnjega direktora Televizije Zagreb, TV kalendar su pokrenuli i punih 35 godina uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš. Prvu epizodu TV kalendara emitirala je 3. siječnja 1976. Televizija Zagreb (tada dijelom Jugoslavenske radiotelevizije), a izvorni koncept dnevnih 10 minuta godišnjaka – obljetnice važnih povijesnih događaja te obljetnice rođenja i smrti značajnih državnika, znanstvenika, književnika, umjetnika, sportaša i ostalih po nečemu za civilizaciju zaslužnih ljudi – zadržao se gotovo nepromijenjen tijekom posljednjih četiriju desetljeća emitiranja.
Prvi suradnici emisije bili su Pavao Cindrić, dobar poznavatelj zagrebačke povijesti, i Matko Peić, svestrani stručnjak za likovnu umjetnost. Poslije se širio krug suradnika, ali jezgru redakcije uvijek je činilo samo nekoliko ljudi. Od početka su osnovni kriterij uređivanja bile važnije obljetnice iz hrvatske i svjetske povijesti, a geslo emisije Podsjetnik onima koji znaju, a putokaz onima koji žele znati više. Najpopularnija rubrika TV kalendara je "Nepoznato o poznatom" u kojoj ta popularna emisija donosi neke manje poznate zanimljive događaje.
Od 1976. do 1986. TV kalendar su zajednički uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš: Fučijaš je 1986. postao jedini urednik do umirovljenja 2001., kada se Kosovac vratio na položaj urednika. Redoviti glas u emisiji bio je Branko Uvodić. Kosovac je umirovljen 1. siječnja 2011., a naslijedio ga je povjesničar Vladimir Brnardić. Tih godina novinarka TV kalendara bila je hrvatska ratna izvjestiteljica Nada Prkačin.
Emisija TV kalendar često je istraživala i otkrivala zatajene događaje i prva prikazivala mnoge manje poznate filmske dokumente. Primjerice, ekipa emisije u Švedskoj je snimila najstarije hrvatske zastave iz Tridesetogodišnjega rata. Otkrila je i prve hrvatske pilote, Viktora Klobučara i Dragutina Novaka te pronašla podatak da je prvi govor na hrvatskome jeziku u Saboru održan 1809., a ne 1832., kako se dotad tvrdilo. S ekrana se mogao čuti glas znamenitoga hrvatskog pjevača Josipa Kašmana iz 1895. i mogao vidjeti najstariji sačuvani film snimljen u Hrvatskoj još potkraj 19. stoljeća "Manevri austro-ugarske mornarice". Emisija je također podsjetila na neobičan susret francuskoga cara Napoleona i maloga Josipa Jelačića, budućega hrvatskog bana...
Na poticaj Žarka Božića, negdašnjega direktora Televizije Zagreb, TV kalendar su pokrenuli i punih 35 godina uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš. Prvu epizodu TV kalendara emitirala je 3. siječnja 1976. Televizija Zagreb (tada dijelom Jugoslavenske radiotelevizije), a izvorni koncept dnevnih 10 minuta godišnjaka – obljetnice važnih povijesnih događaja te obljetnice rođenja i smrti značajnih državnika, znanstvenika, književnika, umjetnika, sportaša i ostalih po nečemu za civilizaciju zaslužnih ljudi – zadržao se gotovo nepromijenjen tijekom posljednjih četiriju desetljeća emitiranja.
Prvi suradnici emisije bili su Pavao Cindrić, dobar poznavatelj zagrebačke povijesti, i Matko Peić, svestrani stručnjak za likovnu umjetnost. Poslije se širio krug suradnika, ali jezgru redakcije uvijek je činilo samo nekoliko ljudi. Od početka su osnovni kriterij uređivanja bile važnije obljetnice iz hrvatske i svjetske povijesti, a geslo emisije Podsjetnik onima koji znaju, a putokaz onima koji žele znati više. Najpopularnija rubrika TV kalendara je "Nepoznato o poznatom" u kojoj ta popularna emisija donosi neke manje poznate zanimljive događaje.
Od 1976. do 1986. TV kalendar su zajednički uređivali Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš: Fučijaš je 1986. postao jedini urednik do umirovljenja 2001., kada se Kosovac vratio na položaj urednika. Redoviti glas u emisiji bio je Branko Uvodić. Kosovac je umirovljen 1. siječnja 2011., a naslijedio ga je povjesničar Vladimir Brnardić. Tih godina novinarka TV kalendara bila je hrvatska ratna izvjestiteljica Nada Prkačin.
Emisija TV kalendar često je istraživala i otkrivala zatajene događaje i prva prikazivala mnoge manje poznate filmske dokumente. Primjerice, ekipa emisije u Švedskoj je snimila najstarije hrvatske zastave iz Tridesetogodišnjega rata. Otkrila je i prve hrvatske pilote, Viktora Klobučara i Dragutina Novaka te pronašla podatak da je prvi govor na hrvatskome jeziku u Saboru održan 1809., a ne 1832., kako se dotad tvrdilo. S ekrana se mogao čuti glas znamenitoga hrvatskog pjevača Josipa Kašmana iz 1895. i mogao vidjeti najstariji sačuvani film snimljen u Hrvatskoj još potkraj 19. stoljeća "Manevri austro-ugarske mornarice". Emisija je također podsjetila na neobičan susret francuskoga cara Napoleona i maloga Josipa Jelačića, budućega hrvatskog bana...
Category
📚
LearningTranscript
00:002.T
00:30While the main Polish city has passed through various dramatic moments,
00:36and some times destroyed it, the Second World War gave the greatest destruction
00:41and destruction of its inhabitants.
00:43Before that, at the beginning of the Second World War, the first ruin of 1939,
00:48the city had 1.300.000 inhabitants, and it was a victory for Polish culture.
00:54It is believed that during the war, there were 800.000 citizens,
00:58and 90% of the citizens were completely destroyed.
01:01The occupiers for five years have been terrorized and killed the Russians.
01:05The first attempt to escape in the spring of 1943,
01:09when the land of the land was destroyed the Russian Jewish ghetto.
01:13The third war began to change the Third World War,
01:18and the Red Army, during the spring of 1944, came to 16 kilometers from Warsaw.
01:24Then, about 40.000 pro-Western-oriented warriors of the military army
01:29went to 13.000 well-trained Germans,
01:32who had strong support for tanks and tanks.
01:36The Russians have gained great success,
01:39which Hitler decided to destroy the city.
01:41All German elite weapons were aimed at the fight in Visley.
01:45Sovjeti su veliku borbu mirno promatrani sa strane,
01:48uglušujući se na brojne apele za pomoć.
01:51Stalin je zaustavio danje napredovanje Crvne armije na ulazu u grad,
01:55kako bi i Domovinska armija pretrpjela poraz.
01:57U slučaju vljezine pobjede, Poljaci bi mogli uspostaviti nekomunističku vladu.
02:02Time je Stalin osigurao sovjetski utjecaj u postvjeratnoj Poljskoj.
02:06Nakon 63 dana krvavih okršaja, otpor je slomljen, a četvrt milijuna Poljaka je poginulo.
02:13Nakon što je cjelokopno stanovništvo isejeno,
02:16Njemački su inženjerci, bacačima plamena i eksplozivom,
02:19sramili Varšavu sa zemljem.
02:21Kod osjećanju 1945. kada je u grad konačno ušla sovjetska crvena armija,
02:27u Varšavi je uništeno 85% zgrada.
02:30Time je počela 50-godišnja prevlast sovjetskog savjeza u Poljskoj,
02:34ali i mukotrpna obnova razrušenog grada.
02:37Vade kolonizacije 50-ih i 60-ih godine na Afričkom kontinentu
02:49zahvatio i belgijsku koloniju Kongo, koja je u lipnju 1960. proglasila nezavisnost.
02:55Prvi premijer nove nezavisne države postoje popularni kongoanski vođa Patris Lumumba.
03:01Već u prvom govoru u parlamentu Lumumba je odredio pravac svoje politike.
03:05Na zaprepaštenje belgijskog kralja Baduina i predsjednika Kasavubua Lumumba izjavio
03:10Mi koji smo patili dušom i tijelom zbog kolonijalnog pritiska, mi vam kažemo, sve je to sada završeno.
03:16Proglašena je Republika Kongo i naša je draga zemlja sada u rukama svojih sinova.
03:20Međutim, s nezavisnoću se počela rađati sve veća plemenska mržnja.
03:24I Lumumba i Kasavubu bili su zaraženi plemenskom netrpeljivošću.
03:28Zemlja je postala jedna od bojišta hladnog rata,
03:31jer su sovjetski savezi zemlje zapada podupirali sukobljene strane.
03:35Umeđu vremenu je predsjednik bogatve Katange Mojiš Čombe
03:38objavio da će se ta pokrena odvojiti od Konga kako bi zaključila ugovor o priključenju Belgiji.
03:43U tom trenutku pobunile su se pojedine postrebe regularne konguanske vojske.
03:48Lumumba je upomoć pozvalo snage Ujedinjenih naroda
03:51kako bi spriječile Čombe od separatizam i belgijsku vojnu intervenciju.
03:55Predsjednik Samubu priklonio se neokolonijalističkim interesima,
03:59uhitio Lumumbu i izrušio ga njegovom najvećem neprijatelju Čombeu.
04:03Proglasio ga jedinim krivcem za rat.
04:05Lumumba je odveden u Elizabeth Will,
04:07gdje je 17. sječnja 1961. u nazočnosti Čombea mučki ubijen.
04:12Ima legendarnog vođe i nacionalnog junaka Konga Patrisa Lumumba
04:16postalo je sinonimom slobode i nezavisnosti Crna Afrike.
04:29Otvaranje prve pomorske škole na Jadranu 17. sječnja 1855. u Malom Lošinju
04:36bio je logičan slijed razvoja pomorstva i brodogradnja na Lošinskom prostoru.
04:41Razvoj pomorstva u Velom, a zatim u Malom Lošinju,
04:44počeo je u drugoj polovici 18. stoljeća slabljenjem i propašću Venecije
04:49te dosiljenjem istarskog brodovlasnika Bernarda Kaponija.
04:53Uskoro su se uzdigle i druge brodovlasničke obitelji,
04:56Premuda, Kozulić i Ivančić, koje svoj novac ulažu u sve veće brodove.
05:02Lošinje već 1852. s 94 broda duge plovidbe,
05:07s ukupno 30.477 tona nosivosti,
05:11postao drugo pomorsko središte u Austrijskom carstvu,
05:15odmah iza Trsta, a prije Rijeke.
05:18Razvila se brodogradnja,
05:20no pojava parnih brodova navijestila je kraj vladavine Golemih Jedrenjaka.
05:25Začetak pomorskog školstva u Malom Lošinju datira još iz godine 1780.
05:31Kad su lošinski svećenici braća Vidulić davali prve pouke iz navigacije,
05:36astronomije i matematike lošinskim mladićima,
05:40koji su već imali stanovitog plovidbenog staža.
05:43Godine 1804. braća Vidulić osnivaju privatnu pomorsku školu s pravom javnosti.
05:50Osim njih, u toj su školi predavali i iskusni lošinski kapetani.
05:55Ta je privatna škola uz povremene prekide djelovala sve do 1855.
06:00kad je otvorena državna pomorska škola u Malom Lošinju.
06:04Ona je do Prvog svjetskog rata dala brojne kapetane.
06:09Djelovala je i pod Italijom, a poslije Drugog svjetskog rata do 1948.
06:14Kad su je Jugoslavinske vlasti ukinule zbog reduciranja pomorskog školstva.
06:19Zahvaljujući maru i poduzetnosti lošinskih gospodarstvenika i lokalnih političara,
06:25Pomorska škola u Malom Lošinju ponovno je osnovana 1960.
06:30A 1975. dobiva novu zgradu koja izgledom podsjeća na brod.
06:36Od 1990. godine škola nosi ime glasovitog profesora Ambroza Haračića.
06:43Danas se u njoj školuju budući narašta i pomoraca, ali i graditelji drvenih brodova.
06:57Jeste li se ikada zapitali tko se prvi dosjetio sjajnih gegova, jurnjeva i gađanja tortama koje su obilježile njemi film?
07:06Iza tog urnebesa stoji Mac Sennett, jedan od rijetkih koji je zaslužio nositi naslov Kralj komedije.
07:13Rođen 17. sječnja 1880. u Kanadi, mladost je proveo kao radnik u Čeličani,
07:19ali je poslije preko kazališta otkrio i svijet novog medija, film.
07:24Nakon što je izučio zanat od velikana filmske umjetnosti Davida Griffitha,
07:28Mac Sennett počeo je samostalno producirati i režirati svoje filmove.
07:32Stvorio je takozvani slapstick, komediju lagana, jeftina humora,
07:37koja se je temeljila na gegovima bez razrađenije priče.
07:41Glumce nalazio posuda, od cirkusa do ludnice.
07:45Zanimljivo je da su u njegovu školu prošli gotovo svi američki komičari njemoga filma,
07:50među njima i planetarno popularni Charlie Chaplin.
07:54Sennett je bio iznimno produktivan redatelj.
07:56Snimio je oko 1500 kratkometražnih komedija,
07:59koje su se uglavnom zasnivale na stvaranju totalne zbrke i kaosa
08:03i neprekidne jurnjave, pa čak i rušenja zgrade.
08:07Zbog svega toga je Mac Sennett 1939. godine nagrađen Oscarom za svoj doprinos filmu.
08:13Taj čarobnjak filmske burleske, kojemu su se istinski divili nadrealisti i očevi teatra absurda,
08:19nije se uspio prilagoditi eri zvučnog filma i tehničkim mogućnostima koje je on pružao.
08:25Umro je 1960. godine, ostavljuši vječan trag na licima gledatelja svih jezika i naacije.
08:32Ne izbrisi vosme.
08:43Novo je 19. godine.
09:43Atomsko oružje je trajna je prijetna životu na Zemlji.
09:59Koliko opasnost ono predstavlja pokazalo se više puta kada su se zbog ljudske nepažnje mogle dogoditi tragedije nezamislivih razmjera.
10:06Najpoznatija nesreća dogodila se 17. sječnja 1966. na Španjuskoj obali Sredozemnog mora, a u povijesti je ušla pod nazivom Slomljene strijene.
10:17Na visini u 9.000 metara, prilikom punjenja goriva i zrakoplova tankera u američki bombarder B-52, eksplodiralo je 150.000 litera kerozina.
10:25O staci obaju zrakoplova pali su na područje u okolici obalnog sela Palomaresa.
10:31U stožaru američke vojske zavladala je panika.
10:33Bombarder B-52 nosio je četiri hidrogenske bombe.
10:37Tri su pale na Zemlju na ovaj po Palomaresa, ali četvrta je nestala u dubinama Sredozemnje.
10:42Ekološka katastrofa bila je neizbježna.
10:45No, gotovo tri mjeseca, 33 američka ratna broda tražila su četvrtu bombu.
10:49Na posljedku je izgubljena bomba pronačena na dubini od 900 metara i to potpuno neoštećena.
10:55Promatranja kontaminirano područja na koje su pale slomljene strijele pokazala su da zdravlje ljudi nije bilo uprošeno,
11:02ali je zračanje dijelovalo na životinje i biljke u blizini.
11:05Nažalost, nesreća slomljenih strijela nije bila ni prva ni posljednja takve vrste.
11:09U 50 godina postojanja atomskog naoružanja samo je Pentagon priznao 30-ak oštećenja i nepravilnosti pri transportu nuklarnih bojevih glava.
11:19Nažalost, nesreća slomljenih bojevih glava.
Be the first to comment